Rijec Ekspert me asocira na muškarca zrelih godina koji je izuzetno talentovan i specijalizovan u nekom polju nauke. Iskreno rečeno, nikad se nisam nešto brinula o tačnosti ove kao i drugih sličnih predrasuda. Tako je akademik za mene profesor sa fakulteta koji piše akademske knjige i koga novinari ganjaju za intervju.
Toliko o meni i mojim predrasudama, da vidimo šta pravi eksperti imaju da kažu o ekspertima. Na Harward Business Review websajtu naiđoh na članak koji su napisali K. Anders Ericsson, Michael J. Prietula, and Edward T. Cokely pod imenom “The Making of an Expert”
Članak mi se tako dopao da sam par dana razmišljala o njemu i odlučila da ga prevedem za one koji ne znaju engleski uz koji komentar. Uistinu, članak me je toliko uzdrmao i promijenio da ću o njemu sigurno razmišljati do kraja života, lamentirajući propuštene šanse.
Članak počinje sa pričom o dva mađarska profesora, László and Klara Polgár, koji su prije 30ak godina odlučili da obore popularno vjerovanje po kome žene ne mogu uspjeti u područjima koja zahtjevaju spatijalno razmišljanje, kao šah. Cilj im je bio da pokažu moć obrazovanja. Polgarovi su kod kuće školovali svoje tri kćerke. Dio obrazovanja je bio u šahu koji su s njima igrali od malih nogu, svaki dan. Taj sistematični trening i dnevna praksa su se isplatili. Do 2000, sve tri djevojčice su se plasirale među 10 najboljih svjetskih ženskih igrača saha. Najmlađa, Judith, je postala velemajstor sa 15 godina starosti, i tako oborila rekord Bobija Fišera kao najmlađi šahovski velemajstor, za mjesec dana. Judit je i sada jedna od najboljih igračica šaha koja je uspjela da pobijedi skoro sve muškarce s kojima je igrala.
Nova istraživanja nisu narušila samo predrasude o spolnim razlikama i eksperizi. Benjamin Bloom, Profesor sa Čikaškog Univerziteta je u svojoj izvanrednoj knjizi “Razvoj talenta kod mladih ljudi” ispitao kritične faktore koji doprinose razvoju talenta. To je uradio tako što je intervjuisao 120 elitnih pobijednika međunarodnih natjecanja iz polja muzike, umjetnosti, matematike i neurologije. Na opšte iznenađenje, Bloom nije otkrio rane znakove po kojima se moglo predvidjeti da će neko postati virtuoz. Dalja istraživanja su pokazala da inteligencija nema uloge u ekspertizi u poljima kao sto su šah, muzika, sport ili medicina. Jedina urođena osobina koja je imala ikakvog utjecaja i to samo u svijetu sporta su visina i tjelesna građa sportaša.
Šta onda stvara eksperta? Jedna jasno definisana osobina svih eksperta: Intenzivna praksa sa posvećenim visoko kvalitetnim učiteljima i kompletna podrška familije u ranim afirmativnim godinama. Kvalitet i intenzivnost prakse su ključni faktori koji su određivali stepen postignute ekspertize. Eksperti se dakle ne rađaju, oni se odgajaju.
Bloom kaže da put koji pravi od čovjeka eksperta nije za nestrpljive i neodlučne. Istinska ekspertiza zahtjeva požrtvovanje, težak rad i poštenu samo ocjenu. Nema prečica. Šta gos da odaberete, treba vam najmanje 10 godina da bi postigli stepen eksperta. Vrijeme koje je ispunjeno vježbanjem stvari koje su uvijek stepen iznad onoga što se već zna, korak izvan komotnosti. Potreban je i dobar učitelj ili trener koji će ne samo da voditi kroz praksu već pokazati kako da sami idete dalje. Iznad svega, zaboravite lažnu pretpostavku da je genijalnost urođena, što mnoge navodi na pomisao da nemaju šanse.
Evo nekoliko poznatih primjera genijalaca:
Svi ste čuli za Mocarta koji je kao malo dijete komponirao muziku. Pri tom zaboravljamo da je sam Mocartov otac bio poznati kompozitor i njegov učitelj. Tesla je imao oca svećenika koji je bio i poet a majka mu je žena koja je izumila mehaničku mućkalicu za jaja, što objašnjava njegov interes za pronalaske. Ophra Winfry je potomak dugačke linije obrazovnih radnika koji su bili pismeni i obrazovani u vrijeme kad su crnci bili robovi i najniža klasa i kad ni većina bijelaca nije znala da piše.Bil Gates je potomak visoko obrazovanih i poslovnih ljudi. Djed mu je posjedovao fabriku namještaja. Otac mu je bi advokat i osnivač novina. Majka mu je bila predsjednik Kappa Kappa Gamma sorority u Vašingtonu. Toliko o njegovoj garaži iz koje je napravio Mikrosoft imperijum.
Šta je ekspert?
1976 u Parizu se organizovala konferencija Vina. Engleski vlasnici vinarija iz Pariza su organizovali slijepo testiranje Francuskog i Kalifornijskog vina. Sudije su bili vodeći Francuskih eksperti. Testirali su 10 crnih i 10 bijelih vina. Rezultati testiranja su šokirali svakoga. Kalifornijska vina su dobila najbolje ocijene. I ne samo to, eksperti su više nego jedanput pomiješala Kalifornijska vina sa Francuskim i obratno.
Tog dana su pale dvije zablude. Prva, zabluda o apsolutnoj superiornosti Francuskog vina. Druga, zabluda o istinskom znanju elitnih sudija vina. Pokazalo se da takozvani vinski eksperti nisu ništa stručniji od običnih ljubitelja vina, što su i laboratorijski testovi nedvosmisleno dokazali.
Takozvana ekspertiza nije garancija superiornog znanja ni u drugim djelatnostima. Psiholog sa višestrukim specijalizacijama i godinama iskustva nije dokazano bolji od od psihologa koji je tek završio fakultet. Čak šta više, dugoviječno iskustvo ponekad negativno utiče na ekspertizu. To je posebno tačno za doktore, da doktore. Što je duže doktor u praksi i izvan škole to je manje sposoban da prepozna i dijagnosticira neuobičajena oboljenja pluća ili srca. Pošto rijetko imaju priliku da vide takve bolesti, doktori brzo zaborave njihove simptome. Njihova sposobnost je poboljšana ako uzimaju redovne kurseve da osviježe znanje ili ako su lično motivisani i potrude se da znaju.
Kako dakle postati ekspert?
Prvo treba naći polje koje vas interesuje. Naći polje interesovanja je najveća prepreka jer nas većina nikad ne spozna šta je to što želimo biti. Meni je 49 i još ne znam sta želim da budem kad porastem. Razlog je vjerovatno činjenica da me nisu odgajali niti sam ikad upoznala eksperta ni u čemu.
Poštena samoanaliza mi kaže da nemam šanse da postanem ekspert u atletici jer mi to godine i tjelesni sustav ne dozvoljavaju. Ne mogu da budem ekspert ni u jednom polju koji zahtjeva skupe trenere jer nemam para da ih platim.
Vjerovatnoća da ću ja postati ekspert je izuzetno mala jer nemam vremena ni motivacije. Ali ako ste vi recimo dobar automehaničar, izuzetno dobra kuharica ili šta god, možda možete da odgojite eksperta. Najbolji način da postanete ekspert ili da odgojite eksperta je ako od malih nogu sistematski prenosite svoje znanje na svoje dijete. Tako će ono prvo da nauči sve ono što vi znate od najboljeg mogućeg učitelja, roditelja. I ako pokažete dovoljno entuzijazma, ono će možda zavoliti to što ga učite, nadograditi na osnovama koju ste mu dali i eventualno postati ekspert. To je najveći poklon koji možete dati sebi i svojim potomcima. Ni u kom slučaju se ne smijemo osloniti na škole kao jedino sredstvo obrazovanja našeg djeteta. Učitelji su previše često nezainteresovani i nedovoljno talentovani.
Mnogi ljudi se ubiše da zarade pare i naprave kuće djeci u amanet, zapostavljajući pritom dječije obrazovanje. Kuća je dobra stvar, ali je obrazovanje jedina garancija da ono što ste dali niko neće moći da mu oduzme. Gdje god da ode, šta god da se desi, dok je živo njegovo znanje će ići s njim. Eksperti su rijetka sorta, u bilo kom polju. Većina onih za koje mislimo da su eksperti bi postali raskrinkani uz malo dobre analize.
Eksperti se odgajaju. Odgojiti eksperta je kao dobitak na lutriji. Dijete koje uz pomoć roditelja postigne slavu koja sa sobom donosi novac i drustvenu prestiž je najbolja garancija za sigurnu starost. Na kraju krajeva, nama običnim smrtnicima je dobro dijete jedini kapital.

{ 3 comments… read them below or add one }
Ovo je drugi članak na ovome sajtu koji sam pročitao. Također me nije ostavio ravnodušnim, nego potaknuo mnoga razmišljanja.
Čestitke autorici.
opako dobar txt. čestitke autorici, tek sam sada vidio koliko je prošlo od objavljivanja
Ne mogu se setiti da sam pročitala skoro bolji tekst koji bih mogla preporučiti roditeljima naših učenika. Interesuje me da li bih mogla Vas tekst postaviti na svoj wordpress, naravno uz navođenje izvora. Pozdrav Djurdjica
ispeciparecideci.wordpress.com