Farmaceutska Industrija jedva ceka pandemiju kao sto je svinjska gripa tvrdi epidemiolog Tom Jefferson u intervjuu datom Spigle Online 7/21/2009.
Ljudska rasa se nasla u strahu od svinjske gripe. Epidemiolog Tom Jefferson je nedavno dao intervju za Njemacki Spiegel naglasavajuci opasnosti od sirenja nepotrebnoh straha, o preuvelicanim, novcem dirigovanim naucnim istrazivanjima i potrebi redovnog pranja ruku.
Jefferson je jedan od rijetkih koji negira opasnost od svinjske gripe, jedan od rijetkih koji tvrde da je vakcinacija nepotrebna. Da li je njegovo izolovano misljenje produktivno, da li je mozda opasno? Ne znam, procitajte i zakljucite sami. Ja se licno slazem sa svim sto Jefferson kaze osim sa njegovim konspiratorskim teorijama koje me odbijaju. On ni u jednom momentu ne kaze da su vakcine opasne vec da su ne efikasne jer stite samo zdrave mlade ljude i to samo protiv virusa influence a ne ostalih 200 virusa slicnih influenci. Isto tako, posto virus mutira, vakcina moze biti neodgovarajuca jer od vremena kad se vakcina pocne proizvoditi do vremena isporuke; virus se moze kompletno promijeniti. Citajte pazljivo, Jefferson je pametan konspirator.
Prije citanja pogledajte ovaj video gdje se Jefferson i Profesor Oxford ne slazu u svojim pogledima.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=roz13N0m_0Y[/youtube]
SPIEGEL: Gospodine Jefferson, svijet živi u strahu od svinjske gripe. Pojedini predviđaju da će do početka zime jedna trećina populacije biti zaražena. Da li Vi i Vaša porodica imate posebne metode opreza?
Jefferson: Ja perem ruke vrlo često – i to ne zbog aktuelnog rizika od svinjske gripe. Pranje ruku je vjerovatno najefektnija zaštita protiv svih disajnih virusa i većine gastrointestinalnih infekcija i klica također.
SPIEGEL: Kakav je Vaš stav o svemu ovome – da li treba biti zabrinut?
Jefferson: Tačno je da su gripni virusi nepredvidljivi, i zahtijevaju određeni stepen opreza. Ali jedna od bitnih stavki o gripi i uopće, da tako kažem, biografiji svih epidemija jeste da pojedini ljudi daju prognoze iz godine u godinu i u tom pogledu stvari su sve gore i gore. Zašto? Jer niko od njih nije zaokružio te priče o virusima,
niko nije našao konačni odgovor a predviđanja se gomilaju. Naprimjer, šta se desilo s ptičjom gripom koja nas je trebala sve do jednog pobiti?! Ništa. Ali to nije spriječilo nove prognoze o masovnoj eksterminaciji. Ponekad imam osjećaj da postoji cijela industrija koja jedva čeka da se pandemija dogodi.
SPIEGEL: Na koga mislite? Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO)?
Jefferson: Svjetsku zdravstvenu organizaciju, javne zavode za zdravstvo, virologiste i farmaceutske kompanije. Oni su sagradili cijelu jednu mašinu oko ove vrlo neizvjesne pandemije. Naravno, u pitanju je mnogo novca, utjecaja, karijera, i razne institucije su uključene.
SPIEGEL: Vi ste na vašoj zvaničnoj web-stranici postavili čak i “pandemijsko brojilo vremena”, koje ističe 1. aprila 2010. Ne mislite li da ipak situacija zahtijeva malo ozbiljniji pristup?
Jefferson: Brojilo sam više upotrijebio ironično kako bih ukazao na lažne i iskrivljene predstave kojima nam pune glavu. Da li će jedna trećina populacije zaista oboljeti od svinjske gripe? Niko to zasigurno ne može utvrditi. Za sada ne postoji niti jedna fundamentalna razlika između ove i normalne epidemije gripe. Svinjska gripa je čak mogla ostati neprimjetna da je bila prouzrokovana nekim nepoznatim a ne gripnim virusom.
SPIEGEL: Ali iz svake godine, samo u Njemačkoj 10.000 do 30.000 ljudi umire od gripe. U zapadnom svijetu, gripa je najsmrtonosnija infektivna bolest.
Jefferson: Sačekajte! Ove figure nisu ništa drugo do procjene. Najprije se mora napraviti razlika između gripi slicnih bolesti i autentične, prave gripe. Obje imaju iste simptome: iznenadno visoka temperatura, upaljeno grlo, reumatični bolovi u leđima i nogama, kašljanje, bronhitis i pneumonija. Ali prava gripa, Influenca je izazvana samo virusom gripe dok su ostale slicne bolesti izazvane drugim gripi slicnim virusima kojih ima oko 200.Kada se statistički prati stopa takozvanog mortaliteta od gripe, u te rezultate uvijek udju umjesani i oni slucajevi koje su izazvali gripi slicni virusi. Danas, posebice u slučaju starijih osoba koje umiru od pneumonije (upale pluca) , niko neće raditi obdukciju s namjerom da utvrdi da li je uzrok smrti bio gripni virus ili nešto drugo. Otprilike je sedam posto akutnih respiratornih infekcija uzrokovano gripnim virusom. To je vrlo mala stopa. Znam sa sigurnošću da je prava gripa sistematski precijenjena.
SPIEGEL: A šta je s tih ostalih 200 vrsta virusa?
Jefferson: Oni nisu tako popularni kao što je gripni virus. Naučnici jednostavno nemaju interesa za njih. Uzmite naprimjer rhinovirus, koji je najčešći uzročnik prehlade. Postoji na stotine različitih tipova ovih virusa. Oni obično samo napadaju sluzokožu nosa, ali mogu biti i smrtonosni. Ili još bolji je primjer RSV-a, odnosno
respiratornog sincicijalnog virusa koji je jako opasan po djecu.
SPIEGEL: Zašto onda naučnici i istraživači nisu toliko zainteresirani za njih i ne posvećuju im toliko pozornosti kao svinjskoj gripi?
Jefferson: Jednostavno: ne mogu praviti novac s tim. S rhinovirusom, RSV-om i većinom ostalih virusa, teško je zaraditi mnogo novca ili izgraditi karijeru. Protiv gripe naravno postoje vakcine i postoje lijekovi koji se mogu prodati. I bas tu u tom polju su velike pare za farmaceutsku industriju. Zato se oni trudi da svaki rezultat naucnih istrazivanja na temu influence bude objavljen u najprestiznijim naucnim publikacijama. Iz tog razloga imamo situaciju gdje se paznja usmjerava tom polju koje postaje interesantno mladim ambicioznim naucnicima.
SPIEGEL: Ali, da li postoji ijedan naučni razlog za taj interes za gripne viruse?
Jefferson: Striktan fokus na influencu nije samo neispravan vec je opasan. Da li se sjećate nečega što se zove SARS? To je zaista bila opasna epidemija. Pojavila se kao meteorit: došla je brzo a otišla još brže i ubila je mnogo ljudi. SARS nas je sve iznenadio zato što je prouzrokovan potpuno novim tzv. corona virusom. Odakle je došlo? Gdje je otišlo? Ili je još uvijek tu? Jos ne znamo. Postoji još mnogo drugih čudnih stvari koje se tako iznenadno pojavljuju – svake godine novi uzročnik je identificiran. Naprimjer, ima nešto što se zove boca virus, što može prouzrokovati bronhitis i pneumoniju kod male djece. A onda ima nešto što se zove i metapneumo virus, za kojeg istraživanja pokazuju da je odgovoran za više od pet procenata svih gripno povezanih virusa. Dakle, treba oci da su nam otvorene u svim pravcima.
SPIEGEL: Ali velika pandemija u 1918/1919 je bila uzrokovana virusom influence i ubila 50 miliona ljudi sirom svijeta. Ili to naucnici sad pobijaju?
Jefferson: Vrlo je moguce da je bila, ali tu su brojni aspekti pandemije 1918/1919 koji nas jos uvijek zbunjuju? Tek prije 12 godina smo spoznali da je H1N1 virus uzrokovao tu pandemiju. Ali je u to vrijeme su bile u igri i mnoge bakterijske aktivnosti. I posebno nejasno je pitanje zasto je smrtnost gripe pala tako drasticno nakon drugog svjetskog rata. Danas, imate samo djelic onoga sto je bilo standard prije rata. Kad se sjetimo kasnijih pandemija kao sto su “Azijska gripa” iz 1957 i “Hong Kong gripa” iz 1968/69, tesko ih je opisati kao posebne po boju smrtnih slucajeva.
SPIEGEL: Onda zašto se uopće govori o pandemiji?
Jefferson: To biste trebali pitati Svjetsku zdravstvenu organizaciju!
SPIEGEL: Po vasem misljenju, sta bi trebalo da se desi da bi se virus kao svinjska gripa mogao tretirati kao globalna prijetnja?
Jefferson: Na nesreću, možemo samo reći da ne znamo. Smatram da je cijela problematika mnogo kompleksnija nego što to možemo zamisliti. Uzimajući u obzir sve viruse koji proizvode simptome akutne prehlade, možda postulat Roberta Kocha da jedan poseban patogen uzrokuje posebnu bolest ne objašnjava dovoljno stvari. Zašto, naprimjer, ne dobijamo gripu ljeti? Na koncu, patogen je ovdje tokom čitave godine! Već u 19. stoljeću njemački hemičar i higijenista Max von Pettenkofer razvio je teoriju o tome kako kontakt patogena s okolinom može izmijeniti bolest. Smatram da bi istraživanja u ovom pravcu bila vrijedna truda. Možda bi nam omogućila da bolje razumijemo pandemiju iz 1918./1919. ili dala sposobnost da procjenimo opasnosti svinjske gripe.
SPIEGEL: Ljudi danas posjeduju mnogo bolje odbrambene mehanizme negoli 1918., i vjerovatno neće proći dugo prije nego što konačno dobijemo vakcine protiv gripe. Njemačka vlada kupila je vakcina za 30 posto populacije. U kojoj mjeri mislite da će nas to zaštititi?
Jefferson: Po pitanju pandemicne vakcinacije, mi u Engleskoj koristimo devizu: Dokaz je u pudingu. Dokaz je rezultat upotrebe. Vakcina uzrokuje stvaranje antitjela, ali da li ce nas istinski zastititi od bolesti? Vidjet cemo.
SPIEGEL: Niste li suviše pesimistični po tom pitanju?
Jefferson: Ne, ja samo govorim da smo u procesu iznalaženja odgovora na to pitanje (smijeh). Hajdemo ponovo razgovarati o ovome za godinu dana, može?
SPIEGEL: Kao dio nezavisnog centra za istraživanje Cochrane Collaboration, Vi sistematski evaluirate sva istraživanja o imunizaciji protiv sezonske gripe. Koliko je vakcinisanje djelotvorno?
Jefferson: Nije baš dobro. Gripna vakcina nema djelovanja na vecinu bolesti uzrokovanih virusima slicnim gripi jer je dezajnirana tako da djeluje samo na virus influence. Zbog toga, vakcina ne mijenja ništa kada je u pitanju visok mortalitet tokom zimskih mjeseci. Ali, čak i u najboljim slučajevima, vakcina je samo ograniceno djelotvorna protiv virusa influence. Između ostalih stvari, uvijek postoji opasnost da bi se gripni virus u cirkulaciji mogao promijeniti (mutirati) u vremenu koje je protekne od pocetka proizvodnje vakcine do vremena isporuke. U tom slucaju vakcina moze biti ili potpuno bezvrijedna u najgorem mogucem scenariju ili samo djelimicno efikasna. Nekoliko dobrih naucnih istrazivanja su pokazali da je vakcina protiv gripe uglavnom efikasna za mlade i zdrave odrasle ljude. Djeci i starcima pomaze malo ili nimalo.
SPIEGEL: Ali zar to nisu upravo grupe za koje je vakcina gripe namjenjena?
Jefferson: Tacno. U tome je kontradikcija izmedju naucnih nalaza i prakse, izmedju dokaza i pravila.
Spiegel: Sta je pozadina te kontradikcije?
Jefferson: Pa naravno, tu je postojeci utjecaj farmaceutske industrije. Onda tu je cinjenica da je vaznost influence totalno preuvelican. Pa pitanje oko raspodjele novca za naucna istrazivanja , utjecaj moci i naucnicke reputacije!
SPIEGEL: Onda, je li razumno da se nastavi sa vakcinacijom protiv sezonskih gripa?
Jefferson: Ja ne vidim nikakvog razloga za nastavak vakcinacije ali ja ne donosim odluke.
SPIEGEL: Sta je s Tamiflu i Relanzom, dva lijeka protiv gripe koja se koriste u borbi protiv svinjske gripe. Koliko ti lijekovi stvarno pomazu?
Jefferson: Ukoliko se uzme u pravovremeno, Tamiflu u prosjeku smanjuje trajanje gripe za jedan dan. Jedno naucnao istrazivanje je pokazalo da smanjuje rizik od dobijanja upale pluca.
SPIEGEL: Mogu li ti lijekovi smanjiti stopu smrtnosti od influence?
Jefferson: Moguce je ali jos nije naucno dokazano.
SPIEGEL: Koji su im nepozeljni efekti?
Jefferson: Tamiflu moze da uzrokuje mucninu. Neki indikatori upucuju na psiholoske posljedice. Iz Japana smo culi reporte o mladi ljudi koji su dobijali Tamiflu i imali akutne (privremene) psiholoske reakcije slicne sizofreniji.
SPIEGEL: Da li je uopste potrebno uzimati te lijekove?
Jefferson: Ukoliko se radi o teskoj bolesti onda jeste. Ni pod kojim uslovima se ne bi smjela dozvoliti da se taj lijek daje svim ucenicima jedne skole kako se sad ponegdje radi. Zbog takvog ponasanja ne cudi me da se vec prica o novim mutacijama svinjske gripe koje su otporne na Tamiflu i Relanzu.
SPIEGEL: U Njemackoj, vlada namjerava da obezbjedi vakcine za 20 posto stanovnistva. Da li vi to smatrate kao odgovorno ponasanje?
Jefferson: Hm, tu su mnogo jeftinije varijante zaštite koje bi mogle da postignu puno vise, kao recimo obuka skolske djete da peru redovno ruke–po mogucnosti poslije svakog casa! Svaki aerodrom bi trebao da ima par stotina lavaboa. Ko god izadje iz aviona i ne opere ruke trebao bi da bude zaustavljen na granicama. Ukoliko se u vodu za pranje ruku stavi neutralna i nevidljiva farba granicari bi znali ko jeste a ko nije oprao ruke. Nosenje maski je isto tako korisna praksa.
SPIEGEL: Da li su se maske stvarno pokazale efikasnima?
Jefferson: Postoji nekoliko veoma dobrih naucnih istrazivanja su napravljena za vrijeme epidemije SARS-a. To su takozvani slucaj-kontrolisana istrazivanja koja su istrazivala osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa SARS virusom. Uporedjene su karakteristike onih koji su se razboljeli i onih koji nisu. Ta istrazivanja su pokazala jasne rezultate.
SPIEGEL: Zvucite impresionirano.
Jefferson: Jesam impresioniran sam. Ono sto je najupecatljivije je cinjenica da su pranje ruku i maske jeftini i efikasni protiv ne samo svinjske gripe vec i drugih zaraznih bolesti. Te metode se mogu koristiti u borbi protiv svih 200 patogena koji izazivaju simptome slicni gripi kao i protiv stomacnih virusa i potpuno nepoznatih bakterija. Jedno naucno istrazivanje u Pakistanu je pokazalo da pranje ruku cak spasava zivote djece. Neko bi trebao da dobije Nobelovu nagradu za to!
Bosancionline Napomena: Ovaj prevod je baziran na prevodu iz magazina Dani. Kazem baziran ali nije prepis. Sa velikim razocarenjem sam primjetila da je prevod Magazina Dani mada u cjelini korektan, netacan na nekoliko veoma vaznih mjesta. Jedno od najvaznijih propusta koji se granice sa neodgovornoscu je pitanje o tamiflu i Relanzi gdje prevodilac poistovjecuje te lijekove sa vakcinom protiv gripe.
Ja znam da se u prevodima mora koristiti neka forma slobodnog prevoda, ali mijenjanje sadrzaja i znacenja su nedopustivi. Ne zna svak engleski ili njemacki pa da moze da uporedi. dani su magazin sa dobrom reputacijom. Ovakvi propusti su nedopustivi.
