Za novu godinu ljudi obično obećavaju sebi i drugima da će da se promijene. I ako uopšte i pokušaju, promijena ne traje dugo. Zašto? Zato sto je promijena ponašanja neizrecivo teška, skoro nemoguća. Utabane navike preuzimaju kontrolu nad nama iz više razloga – neuroloških i psiholoških. Ali ko to ne zna?
Alan Deutschman je napisao članak pod nazivom “Promijeni se ili umri” u magazinu “Fast Company” koji je kasnije izdan kao knjiga. Zamislite, kazao je Deutschman, da ste kod doktora koji vam kaže da ukoliko ne promijenite neke od svojih loših navika umrijet ćete. Vi ćete odmah poslusati doktora i promijeniti se, tačno? E pa nije tačno, bar za 90% ljudi!
Dakle, samo 1 od 10 ljudi uspije da se promijeni čak i pod prijetnjom smrti. To je razlog zasto naši pokušaji da nekom magijom promijenimo muževe, žene, djecu nikad ne urode plodom. Naprotiv, pokusaj da promijenimo drugu osobu obično samo pogorša opštu situaciju.
Naravno, oni ili mi svečano obećavamo “promijenit ću se”. Nema šanse, neće se niko promijeniti samo zato sto je obećao. Osoba koja obeća promijenu obično iskreno misli da hoće da se promijeni, nije laž. Mnogi pokušaju, ali i neizbježno odustanu. Na kraju krajeva, zar nismo rekli da ni pod prijetnjom smrću, promjena nije u 90% slučajeva moguća.
Ova otkrića su loša vijest za one koji se nadaju da ce molitvom, pozitivnim razmisljanjima i sličnim hokus pokusima uspjeti da promijene tok svoje sudbine. Ipak, tu je tih 10% koji uspiju da se promijene. Pitanje je kako?
Naucnici kao sto su Dr. Dean Ornish, profesor Medicine na Californijskom Univerzitetu u San Francisku, pokušavaju razne metode. Dr. Ornish je stavio grupu srčanih bolesnika na rigoroznu dijetu i niz sličnih vježbi punu godinu dana. Tri godine kasnije, 77% ih je nastavilo sa programom samostalno.
Ti rezultati i niz sličnih su naveli Deutschmana na sledeće zaključke:
1. Pozitivno ima jači motivacijski efekat nego negativno. Strah od smrti je iznenađujuće slab motivator. Vizija ljepšeg života je jak motivator. Kad se nekome opiše kako će promijena omogućiti zadovoljstvo življenja, uključujući i seksualno ispunjenje, e to se pokazalo kao dobar motivator.
2. Promijena nije racionalan proces. Promijena ponašanja zahtjeva obimnu emocionalnu potporu. Alkoholics Anonymous organizacija je upoznata s tom činjenicom, i to je razlog zašto se njihovi članovi sastaju svake sedmice. Omish je koristio slične metode: savjetovanja, treninge i sedmicne sastanke.
3. Da bi se ljudi promijenili, mora se obratiti paznja i na lična vjerovanja osobe. Činjenice same po sebi ne znače ništa ako osoba u njih ne vjeruje. Vi im govorite šta je tačno a to njima na jedno uho uđe a na drugo izađe. Vjeruju da su činjenice laž. Ako doktor kaže umrijet ćemo, mi mu ne vjerujemo. Dakle, činjenice nisu dovoljne. Osim činjenica treba postići promijenu vjerovanja. To se najbolje postize ako se promijena vrši u grupi.
4. Radikalne promijene su uspješnije od postepenih promijena. To može zvučati čudno, ali ako u momentu dok je osoba spremna da pokuša da se promijeni, ona radikalno promijeni svoje ponašanje; rezultati će se pokazati veoma brzo. Ti rezultati su tad motivacija da se nastavi.
5. Nauka nije našla nikakve razloge koji bi spriječavali promijenu ali su potvrdili da svaki pokušaj donosi određene rezultate. Najnovija naučna istrazivanja su dokazala da je naš mozak plastičan; da se da promijeniti. Sposobnost promijene se smanjuje nakon sto smo navršili 30 godina života. Mozak radi po principu da ako ga ne koristiš, on atrofira. Promijena navika, učenje novih stvari, novog jezika i slično održavaju moždanu vitalnost.
50% ljudi starijih od 85 počinju da oboljevaju od staračke senilnosti. Oni koji nikad ne prestaju da uče nove stvari imaju puno bolje šanse da budu u zdravoj polovini.
Ukoliko ljudi nisu motivisani da se promijene ni pod prijetnjom smrti, strah od senilnosti će još manje. Htjeli mi to ili ne, navikavanje na novo ili pokušaji promijene utiču na mozak i razvijanje novih moždanih ćelija. To ako nista daje nadu da čak i ako ne uspijemo da se promijenimo u potpunosti, pokušaj promijene sigurno hoće donijeti pozitivan rezultat i ako ništa pomoći nam da očuvamo pamet.
