Malcolm Gladwell je sin bijelog oca i crne majke. Autor je knjiga kao sto su The Tipping Point, Blink i najnovije socioloske studije “Outlier- Prica O Uspjehu”. Ovaj 46 godina star pisac sa sebi svojstvenom afro frizurom je opet postigao pun pogodak, objasnjavajuci kako izuzetno uspjesni ljudi postaju takvi. Pri tom on ne gleda stvari kao sta jedu ili kako su efikasni ili talentirani vec gleda okolnosti pod kojima su rasli
Malcolm Gladwell
Uspjesni ljudi nisu postali takvi zahvaljujuci samo svojoj posebnosti vec i okolnostima koje su im dale specijalne prednosti u odnosu na druge ljude. Te prednosti mogu biti vrijeme kad su se rodili, mjesto gdje su zivjeli, rasa, nacionalnost i drugi faktori. Naravno da je lako pogoditi da ce neko ko se rodio sa srebrenom kasikom u ustima imati vece sanse za uspjeh, ali Gladwell isto tako spominje slucajeve gdje mrznja i diskriminacija znaju da predhode izuzetnom uspjehu.
Datum Rodjenja I Uspjeh
Prvi primjer uspjeha koji nam Gladwell daje su vrhunski Kanadski hokejasi, koji su u najvecem broju slucajeva svi rodjeni na pocetku godine. Zasto? Pa u Kanadi je januar mjesec koji odredjuje da li je dijete dovoljno staro da moze da igra. Dakle, dijete rodjeno u Januaru je godinu dana starije od djeteta koje je rodjeno u decembru iste godine kad pocne da igra. Stariji djecaci su nepravedno tretirani kao bolji igraci jer su veci i snazniji. Njima se iz tog razloga posvecuje vise paznje, daje dodatni trening i vise paznje. Sve to jer im je mjesec rodjenja dao automatsku prednost nad mladjim suigracima.
Uspjeh I Nacionalnost
Gladwell smatra da je nemoguce pricati o uspjrhu bez da se spomenu kulturoloski faktori i uticaj nacionalnosti. Jedna od zagonetki o kojoj se vec godinama prica je cinjenica da Japanka, Koreanska, Singapurska ili Kineska djeca uveliko nadmasuju Americku i Evropsku djecu u matematici.
Po Gladwelu, razlog za to se moze naci u agrokulturalnoj tradiciji uzgoja rize. Uzgoj rize zahtjeva vise intenzivnog teskog rada negi uzgoj bilo koje druge poljoprivredne kulture. Pored teskog rada za uzgoj rize je potreban i izuzetan kognitivni rad. Onaj ko najvise radi ima najbolje rezultate. Koliko truda toliko rezultata.
Dok Evropski i Americki ucenici vjeruju da je matematika urodjena sposobnost, Azijati smatraju da je matematika rad.
Povoljne Okolnosti
Bill Gates po Gladwellu je neko ko je uspio zahvaljujuci ekstremno povoljnim okolnostima. Gatesova srednja skola koju je pohadjao 1969. je imala kompjutere u vrijeme kad ih ni fakulteti nisu imali. To je Gatesu dalo jedan naprema milion sansu da postane dobar programer u odnosu na njegovu generaciju. Gates to i sam veoma cesto spominje.
Diskriminacija Kao Podloga Za Uspjeh
Primjer za uspjeh iz razloga kad je prvi izbor onemogucen je advokat Joe Flom koji se specializirao u grani prava koja se bavila nasilnim preuzimanjem firmi (tipicno za USA). Kao Jevreja, velike advokatske kancelarije nisu htjele da mu daju posao. Zavrsio u kancelariji koja se bavila pomaganjem firmama da nasilno preuzimaju druge, sto se smatralo nizom klasom prava u to vrijeme. Kad je potreba za njegovom specijalizacijom postala popularna, on je imao potrebnih 10,000 sati prakse sto mu je omogucilo da postane najbogatiji i najuspjesniji pravnik u svojoj struci.
10,000 Sati Prakse
Pored gore navedenog, u ovoj knizi nam Gladvel nudi pravilo od 10,000 sati. Da bi imao izvanredan uspjeh u odredjenoj struci, potrebno je oko 10,000 sati prakse. Ta praksa moze da pocne u djetinjstvu kao rezultat vjerovanja da je osoba posebna, moze da bude rezultat rada specificnog za kulturu u kojoj neko raste, ili zato sto je prvi izbor onemogucen.
Goldwell kaze da su teorije iznesene u knjizi samo njegov stav i da im je namjera da zapocnu diskusiju. I mada kaze da namjera knjige nije da se koristi kao knjiga za samo pomoc ja se kladim da je niko nece procitati bez da se upita gdje da nadje svojih 10,000 sati.
